Kuarta feira semana kotuk Sekretaria Estadu Igualdade no Diresaun Nasional Dezenvolvimentu Generu fo formsaun gestaun finansas habit feto iha vida Negosio, Ekonomia no Politika iha salaun administrasaun Municipio Viqueque nian.
staf diresaun nasional dezenvolvimentu zeneru, Carla maria valente Hato’o ba jornalista sira katak objetivu hosi formasaun ne’e maka atu hakbit Feto sira iha Vida Negosiu, Politika no ekonomia nian, no programa ne’e hanesan kontinuasaun hosi programa sira anterior nian.
‘’objetivu jeral husi sekretaria estadu igualidade agora ho politika igualidade atu iha kontinuasaun husi tinan kotuk nian oinsa atu habit ekonomia feto , feto empoderamentu feto nebe aloka ona fundus transfernsia publik nebe iha husi sei ba grupo venefisiarius sira entaun oinsa atu hare fila fali sira nia konesementu lalaok durante tinan ida nia laran fo benefisiu dunika lae?oinsa sira nia gestaun akontabilidade nebe ita uluk iha tinan kotuk iha ona formasaun ba ida ne,maibe ate atinji ona objetivu nebe diak sustentavel liu liu ba grupo sira nebe seii iha balu nebe sucesu ona iha balu nebe bele fo fila fali foin dadauk politik tinan kotuk katak fundos rotativu ne atu fo fila fali osan inan atu aloka fila fali ba seluk atu halo nia kontinuasaun ba iha asuntu empoderamentu ekonomia nebe hakbiit feto nia partisipasaun ba vida ekonomia ne bele iha buat ruma kalae,entaun balun iha susesu no balun mos paradu ,ida oinsa seii ho equipa ida nebe iha ona laos deit iha munisipio viqueque maibe iha munisipios hotu iha ona atu avalia fila fali oinsa sira nia lalaok nee too nebe ona ’’
Alende ne’e Carla Maria Valente mos haktuir tan dehan orsamentu nebe sei fo ba kada grupu ho montante mais ou menus rihun rua ( $ 2.000 ) to’o rihun tolu ( $ 3.000 ) maibe tuir nesesidade ka prioridade grupu ida idak nian.
“orsamentu nebe seii haruka iha porvolta de dois mill ou tres mill, oinsa sira atu hare fila fali I ida ne laos dehan tinan tinan tenkeser hanesan ne duni ,maibe hare mos oinsa sira nia nesesidade no grupo ida nee grupo nebe seidauk iha foin dadauk iha tinan kotuk maibe grupo ida nebe foun estabelese iha ema nain 15 no balun iha 8 pessoas ida nee mak seii nia hakarak atu hare fila fali osan sira nee fo duni benefiusiu ba sira nia rendimentu familia .Hotu-hotu ba organizasaun feto liu ba grupo feto grupo vuneravel iha munisipios hotu iha grupo ida nee defende ba sira proposta nebe sira hatama ,grupo nia laran nee halo saida ,sira nia rendimentu agora ne iha saida hanesan hakiak animal, suku ka agrikultura ruma sira halo hanesan iha likisa barak mak hakiak animal ,kuda tomate ,no filaliman ho ida ne bele fo iha dadus nee kada munisipio iha grupo porvolta de sinkuenta e sete iha mos balu ida nebe susesu no balun lae,entaun seii nia knar oinsa hare fila fali ba grupo sira nebe sucessu ,ba fali grupo seluk mak ida nebe I la susesu ne tanba sa,la sucessu iha iha grupo ida nee hahu iha tinan kotuk fundos rotativu ida nee ba grupo ida nebe bele ona ba hamrik ona entaun osan inan fo fila fali ba grupo seluk no ida nee agora lao hela ida nebe susesu mos iha ida nee politika seii nia iha tinan kotuk oitavu governo. Iimportante ba ita oinsa atu minimize laos dehan to’o kedas ba buat nebe ita bele dehan la iha ema vuneravel, e laiha ona ema kbiit laek maibe prosesu ida nebe sei ho nia politika atu hakrak ajuda inan feton sira hakbit ekonomia empodera ekonomia sira nia uma laran tanba ida nee mos sai kestaun bot bele hamosu violensia iha uma laran ho buat ida nebe sensival bele mosu violencia iha uma laran entaun ida nee politika seii hakarak dehan feto maske nia iha uma saida mak nia bele halo atu ajuda sustenta familia uma laran ,maske ho buat nebe kik oan iha valorizasaun iha uma laran ,antes ita atu hare ba buat iha liur entaun ita hadia uluk saida ? ita hadia uluk ita nia uma laran .prenvensaun domestika mos hanesan husi uma laran mak sai ba nasaun kuando ita hahu violensia iha ita nia uma laran ita sei la hakuak nasaun ,kuando ita harii unudade oinsa halo prevensaun ita hahu uluk ona iha uma laran atu sustenta empoderamentu ekonomika parte ida husi lalaok ida husi prenvensaun ba violensia domestika”
Iha fatin hanesan, Salvador Ximenes hanesan ponto vocal Sekretaria Estadu Igualidade Munisipio Viqueque hatutan dehan, fundus ida ne’e uluk tama iha kategoria Fundus Tranferensia Publiku ( FTP ) maibe mai fali iha tinan 2021 hodi mai leten muda tiha fali ba Fundus Rotativa, signifika katak grupu sira sei gere osan nebe maka foba ne’e durante tinan ida ka rua sei muda ka entrega fali ba grupu seluk.
“ Fundos rotativa ita uluk iha fundos tranferensia publika nee katak ita fo direita kedas ba grupo sira depois halo sira nia aktividade agora mai fali iha tinan 2021 mai leten ne hanesan fundos rotativa fila fali signifika katak sira halo negosiu liu tian idaka tinan rua orsamnetu ne entrga fali ba centru empoderamentu ba igualidade inklusaun para atu entrega fila fali ba grupo seluk husi suku nee rasik no suku seluk total grupo sira nebe mak iha husi 2020 nian iha grupo sia iha 2021 iha sanulu resin no 2022 iha grupo hitu no grupo hirak nebe foin mai tuir formasaun iha nee orsamentu sira nee sira simu hotu ona no 2023 sei iha prosesu nia laran iha grupo tolu mak entrega fila fali ona osan rotativa nian osan ne’e to mai iha sentru loke fila fali avizu ba fundos transferensia puliku ka liu husi fundos rotativa ida ne’e rasik iha 2023 ne’e iha grupo tolu mak enterga fali osan maibe ita sei hein grupo seluk nebe hatama proposta passa depois mak ita entrga fila fali osamentu ne’e ba sira tanba atu aprova osamentu ne’e husi Diresaun Nasional mak bele aprova ami iha munisipio mak halo fasilita no monitirizasaun deit. Aktividade nebe grupo sira halo mak hanesan balun loke kios,hakiak animal,fa’an obralan ,kustura, homan no seluk tan. No aktividade ne’e mak ita nia inan feton sira halo durante ne’e inklui mos mane sira iha laran. Durante ne’e ami akompanha halo monitorizasaun depos sira nia difikuldade saida, kuando ami hare ba sira hetan problema ba iha administrasaun finansas no akontabilidade ami kontaktu ho sira nasional ho prate relevante para bele mai foti treimentu hanesan ida ohin kuando sira hetan dezafius sira nee.Kuando sira nia progressu lao ba oin resultadu nebe diak ami kontinua no balun nebe mak susesu ona sira entrega fali osan iha oportunidade seluk sira halo fila fali proposta para bele kontinua, husi orsamentu rotativa ne’e nia tenke dois mill ba leten ne mak bele halo rotativa ezemplu dois mil dolares ne halo rotativa maibe iha dois mill tun mai kraik hanesan um mill kinentus ka mill sira nee hanesan fo apoiu ba ita nia grupo nebe mak hari’i ho ema difisiente ,vuneravel ema kbit laek sira ne’e mak hanesan dadaun ohin iha grupo tolu ka haat iha ne sira mai tuir hotu formsaun”
Entretan formasaun ne;e hala’o durante loron ida ( 1 ) no partisipantes sira mai husi grupo benefisiarius sira nebe maka ejiste iha Postus Administrativu lima hanesan Uatu-Karbau, Uatu-Lari, Ossu, Viqueque Vila no Posto Administrativo Lacluta. No formasaun ne;e loke Diretamente hosi Sekretario Municipio Viqueque, Teotonio Sarmento da Silva.
Jornalista, Eugenia Alves.