Loron 13.10.2023 Sesta feira semana kotuk Konselho Suku Loi Huno hamutuk ho pesoal STAE apoiu suku harii Meja Asembleia Suku, hodi simu lista kandidaturas sira ba Eleisaun Suku. Lista kandidatus nebe Meja Asembleia Suku Loi Huno simu hamutuk kandidatu nain lima ( 5 ) inklui sefe suku actual/tuan kompostu hosi kandidata feto ida ( 1 ) no mane hat ( 4 ) hodi compete ba Eleisaun Suku nebe sei hala’o iha loron 28-10-2023 tinan ida nee. Actividade ne’e hala’o komesa hosi oras tuku hitu dader to’o tuku sanulu no kontinua simu Lista Kandidaturas to’o tuku 1 meiu dia. Iha seremonia hari Meja Eleitoral Sucu ne’e hetan mos supervijaun hosi CNE Municipiu Viqueque. Tuir kandidata admitida joana dos reis marques katak, nia sente kontente tamba nudar Feto bele compete ho mane sir aba pojisaun Cefe Suco.
“ Tuir hau nia hanoin no sentimentu katak hau kontente tanba hau feto ida nebe bele compete hau nia an ba sefe suku ho kandidatu nain hat seluk hau brani no agra ema dehan igaualidade jeneru no hau pronto, hau feto pronto lidera,hau pronto servi ba povo Loi Huno,hau kandidata an ba sefe suku hetan apoiu husi familia no hau nia parseiru rasik no hau nia familia tomak no hau nia feto maluk sira ho komunidade sira, feto maluk sira dehan ita feto mos bele entaun hau mos kandidata an ba sefe suku .Se populasaun aldeia lima (5) fo fiar mai hau programa nebe hau iha laba buat barak hanesan hau kolia dadauk hau labele promote ba populasaun tanba saida?tanba programa nee hau foka liu ba PNDS tanba hau hare liu ba hau rona ho tilun no hau loke hau nia matan hare ema nebe merese hetan lahetan no ema nebe la merese hetan hetan fali uma kbit laek,hau foka liu mak ida nee. Ba buat seluk liu liu ba hau nia feto maluk sira tanba hau nia inan feton sira iha Loi Huno mesak hatene soru tais entaun hau hakarak apoiu sira oinsa atu suporta sira bele forma grupo ruma atu nunee halo sira kontente no dehan katak ami nia feto maluk sai Cefe Suku atende ami diak, ema uluk dehan feto iha deit dapur maibe agora lae feto pronto servi no feto forte Nasaun forte, tanba nee .tuir hau nia hanoin no hare juventude barak mak abandonadu nebe hau hakarak halo koligasaun ruma ho ema nebe hatene loke kursu ruma no hau hakarak mos halo programa ba ida nee no suporta malu, laos ema seluk maibe hanesan ita familia ruma nebe iha esperensia konaba lingua internasional sira hau bele suporta husi suku nian hodi bele loke iha suku no aldeia mos bele laba fatin barak maibe ida rua sei implenta,se povo fo fiar mai hau karik hau sai hanesan sefe suku hau hakarak servi povo hotu hotu no foka liu ba hanesan loron bot ruma tenke halo animasaun iha suku ligadu ho kultura mos , hato ba komunidade sira liu liu ba feto sira ita tenke fo fiar ba malu tanba tinan hira nee mane deit mak servi maibe ba tinan ida nee ita feto mos tenke brani kolia no servi ba suku loi huno no husu mos ba feto maluk sira atu suporta nafatin hau ”
Alende nee filomeno guterres hanesan mos joven ida nebe kadidatu mos nia an ba Cefe suku hateten, hanesan joven nia pronto atu compete ho kandidatus sira seluk, no atu manan ka lakon ne’e desijaun iha Povu Loi Huno nia liman.
“ Nudar joven suku loi huno oan hau agradese tanba hau mos iha oportunidade ida nebe hola parte hodi kandidatu hau nia an ba Cefe Suku. Buat ida kandidatu an ba sefe suku hau laiha mehi ida hakarak atu kandidatu an maibe lahatene dalaruma hau admira hau nia an hau lahatene tanba saida mak ida nee natureza mak ne ga buat espiritu saida!maibe hau tur hanoin deit katak ida nee hanesan mos vokasaun ida tanba ida nee mak hau foti desizaun ida katak hau hakarak kandidatu anba sefe suku hodi compete ho sira seluk loron 28 Outubro ne’e. Maibe desizaun hotu povo maka determina atu eleitu ka la eleitu nee iha povo nia liman, Segundo manan ka lakon ne povo mak determina ba hau nudar joven karik lakon ne laiha buat ida karik manan hau agradese tanba povo fo fiara mai hau ida nee I parte parte ida nebe hau orgulho bah au nia an nuadr joven tanba hau akompanha liu liu especialmente suku loi huno durante nee laiha joven ida mak kandidatu an hakarak atu kandidatu an,hau lahatene ida nee tuir hau nia presepsaun juventude loi huno durante ne sira hakarak kandidatu an maibe mentalidade ida nebe iha sira nian hanoin mak ida nee deit katak ema nebe kandidatu an ba sefe suku ema nebe jerasaun liurai no ema nebe hatene kolia no tesi lia hatene espertu ida nee mak kandidatu maibe hau ida nebe primeiru hatuda katak hau mos bele fo korajen ba joven loi huno oan sira atu nunee periode tuir mai katak kandidatu an sefe suku laos tenke ema nebe jerasaun liurai hatene kolia tesi lia deit maibe nudar loi huno oan mak iha konesementu iha vontade sevisu pronto nasaun demokrasia ba compete deit manan ka lakon povo mak determina,dehan apointes primeiru hau rasik mak hakarak iha tinan rua liu ba mehi ida nee iha kedas hau nia hanoin nein familia mos hatene no ikus mai ema nebe primeiru koko atu kolia mak hau nia familia rasik hau husu sira nia ideias dehan oinsa kuando joven hanesan haau nebe hakarak atu asumi no hakarak atu compete iha kandidatu nudar sefe do suku ikus mai sira hotu apoiu liu liu familias hotu no iha aldeia lima(5) hanesan kailatulae,liauaoli,samaliu,ualauau, no uai heda,laos ema hotu maibe iha ema balun nebe sempre fo apoiu wainhira hau foti dezisaun los ona sempre ba kontaktu liu liu ita nia katuas sira uluk nebe balun agora sei iha hanesan sefe popuasaun sefe suku liurai hau sempre konsulta sira no hau apresenta hau nia an ba sira no sira fo hanoin diak no sira mos konta historia balun konaba tempu neba sira ukun,prinsipiu se karik hau eleitu primeiru hau agradese tanba povu fo fiar no konfiansa hau tenke tane as ida nee programa hau sei lakolia maibe kabe ba iha pontu rua visaun no misaun visaun mak visaun mak hateke ba oin no misaun mak kabe ba programa nee no harak hadia sistema administrasaun ho konesementu neebe iha ,tanba ohin loron baseia ba situasaun actual povo sempre kestiona konaba sistema administrasaun no ita bele buka tok probleama saida mak suku infrenta liu liu joventude no problemas oioin haul abele temi hotu tanba ida nee hau seudau iha diretu ,no atu dehan deit ita identifika tok problema saida mak mosu iha ita nia suku laran kuando hau eleitu buat hotu hau labele foti desizaun mesak mesmu hau hanesan lideransa komunitaria maibe konselhu suku iha hau presiza sira hau tenke komunika sira nia ideia, hanoin no desizaun tomak ida ne mak importante”
Filomeno guteres mos hatoo nia mensajen ba komunidade sira iha suku Loi Huno dehan, imi vota ba hau, maka konfiansa nebe imi fo hau sei tau as no tane as durante hau nia mandate. Joven ne’e ba ho nia moto dehan; Atan hau mai laos hanesan Liurai, hau mai hanessan Cefe do Suku atu servi. Emi nia konfiansa mak hau tane as hau nia servisu no konfiansa liu ha nia kargu. Entretantu Suco Loi Huno kompostu hosi Aldeia lima maka hanesan, Aldeia Samaliu, Aldeia Uala Uau, Uai Heda Lia Wai Oli no Aldeia Kailatu ho nia eleitores hamutuk ema rihun ida atus tolu sia nulu resin ida ( 1.391 ).
Iha actividade refere hetan mos presensa husi Komisariu CNE destakadu ba Municipiu Viqueque olavio da costa monteiro no partisipa husi Menbro Konsellu Sucu, kandidatus Cefe Sucu no Cefe Aldeia no komunidade sira iha Sucu Loi Huno.
Jornalista ; Eugenia Alves
Editor ; Florindo de Jesus
💪